Kanjon Nevidio u Crnoj Gori - Highlander Rafting Kamp

Loading color scheme

Kanjon Nevidio u Crnoj Gori

Kanjon Nevidio nalazi se u Crnoj Gori, na južnim padinama planine Durmitor. Nevidio je kanjon rijeke Komarnice, koja je svoj put u tom dijelu usjekla između padina Durmitora i Vojnika. Nevidio se nalazi na teritoriji opštine Šavnik, sjeverno od tog grada i blizu magistralnog puta ka Žabljaku.

Kanjon Nevidio nalazi se u Crnoj Gori, na južnim padinama planine Durmitor. Nevidio je kanjon rijeke Komarnice, koja je svoj put u tom dijelu usjekla između padina Durmitora i Vojnika. Nevidio se nalazi na teritoriji opštine Šavnik, sjeverno od tog grada i blizu magistralnog puta ka Žabljaku.

Rijeka Komarnica izvire u Dobrom dolu i u toj svojoj prvoj etapi je ponornica. Na površini se ponovo pojavljuje u dolini, koja je po njoj i dobila ime - dolina Komarnice. U selu Pošćenje, na samom kraju te doline, Komarnica ulazi u stijene i postaje nevidljiva ljudskom oku. Na tom mjestu riječica Grabovica pada sa 70 metara visoke stijene stvarajući veličanstven vodopad Skakavicu i na taj način se uliva u Komarnicu. Tako se na početku kanjona Nevidio priroda potrudila, pa iscrtala ovu predivnu sliku. Na ukrasima ništa nije štedila ni u daljem toku rijeke, gdje se Komarnica provlači kroz okomite i visoke stijene, pada niz vodopade i kaskade, juri niz pjenušave bukove ili trenutno zastane i blago se umiri u okruglastim bazenima.

Pošto Komarnica nestaje u svom kanjonu i niko je više ne vidi, narod je taj kanjon nazvao Nevidio. Mještani okolnih sela znaju da ga zovu i "Neviđbog", ukazujući da čak ni Bog nije vidio unutrašnjost kanjona.

Kanjon Nevidio dugačak je 3,8 kilometara i u njega se ulazi na 935, a izlazi na 810 metara nadmorske visine. Za nepuna četiri kilometra visinska razlika je 125 metara, što ukazuje da je kanjon prilično strm. U pojedinim dijelovima je izuzetno uzak oko metar, mada na jednom kraćem dijelu između stijena razmak je samo 25 centimetara. Najveća širina mu je pet metara. Iznad vode uzdižu se okomite, kamene litice, koje većim dijelom idu u visinu i do 450 metara. Zbog toga su mnogi dijelovi kanjona u vječitom hladu, jer sunčevi zraci ne mogu da dopru do njegovog dna.

Kanjon Nevidio je postao izuzetno popularan za sve atraktivniju visoko adrenalinsku rekreaciju - kanjoning, spuštanje riječnim tokom i savladavanje svih prepreka koje i rijeka savladava.

Osvajanje kanjona Nevidio

Za kanjon Nevidio kažu da je poslednji osvojeni kanjon u Evropi. Za njega se znalo kao skrovito i nepristupačno mjesto, ali dugo niko nije uspijevao da prođe kroz njega. Dva puta je pokušano u ozbiljnijim pohodima 1957. i 1964. godine, ali oba su se završila neuspiješno. Prvi put je to probala grupa hidrologa predvođena speleologom Jovanom Petrovićem, ali su odustali nakon nekoliko stotina metara, prenoćili na početku kanjona i vratili se. Drugi put Petrović je okupio devetočlanu ekipu u kojoj su bila petorica planinara iz nikšićkog društva „Javorak". Zašli su dublje u kanjon, spustili se užadima niz dva vodopada, prošli tjesnac, peli se uz visoke stijene i na kraju poslata izvidnica jedva se vratila, promrzla i iscrpljena, sa viješću da je ispred još jedan veliki vodopad oko kojeg su uglačane stijene. Prolazak je dodatno otežavao i visok vodostaj Komarnice. Na kraju je odlučeno „Vraćaj se nazad”.

Svojim divljim, teško prohodnim i „neprijateljskim" terenom Nevidio je odolijevao čovjekovoj želji da ga bar vidi iznutra, kad već ne može da ga kontroliše.

Ipak, 1965. godine 1. avgusta 11 članova Planinarsko sportskog društva „Javorak" iz Nikšića riješili su da prekinu tu nedodirljivost Nevidija. Četvorica su već imala iskustva sa neuspjelim pokušajem godinu dana ranije. Krenuli su u avanturu njegovog osvajanja i uspjeli. Kroz kanjon Nevidio tada su prvi uspjeli da se probiju Miloš Bojanović, Boško Vulanović, Ratko Gaga Lučić, Pavle Vučurović, Milan Pešić, Milun Tadić, Vlado Mićunović, Stevo Vujičić, Nikola Mrvaljević, Božidar Frinjo Kontić i Miodrag Kovačević. Kažu da su imali prilično oskudnu opremu, a u to vrijeme nije ni bilo bog zna kakve opreme da se nabavi. U osvajanje Nevidija krenuli su u patikama, šorcevima, kacigama pozaljmenim od rudara iz nikšićkog rudnika Boksita, vojničkim užadima i velikim, neustrašivim srcem. Dva dana su ga osvajali i čak noćili u njemu. Neki i vezani užadima za stijene iznad vode. Nisu znali šta ih sve čeka naprijed, ali su ga na kraju savladali. U njihovu čast i slavu njihovog podviga na ulasku u kanjon Nevidio 2015. godine postavljena je spomen ploča.

Danas godišnje više od 2.000 turista i avanturista prođe kroz crnogorski kanjon Nevidio. Sprovedu ih licencirani i obučeni vodiči sa ronilačkom, planinarskom, komunikacijskom i navigacijskom opremom. Takođe je markirano sve kuda se prolazi. Ipak, on i dalje važi za najneprohodniji i najzahtjevniji kanjon u Evropi.

Nevidio kanjoning

Sezona kanjoninga kroz Nevidio najčešće traje od jula do septembra kada je niži vdostaj Komarnice. Ako je sušno i nema kiše, taj period može malo i da se produži.

Za ulazak u kanjon neophodno je imati debelo ronilačko odijelo, jer je temperatura vode u ljetnim mjesecima od 6 do 8 stepeni. Potrebne su još kaciga, sigurnosni prsluk i posebna obuća za hodanje po klizavim ili oštrim stijenama. Sva ta oprema dobija se kada rezervišete aranžman za prolazak kanjona Nevidio.

Kanjoning kroz Nevidio traje od tri do pet časova. To zavisi od uslova prolaska, ali i fizičke spremnosti i spretnosti grupe, koje se uputila u ovaj adrenalinski izazov. Što je grupa manja brže se prolazi kanjon, jer je kraće sačekivanje svih članova grupe da prođu određeni izazov.

Ulazak u kanjon je nešto ravniji. Prvih 500 metara i ne djeluje zastrašujuće i njih je najlakše preći. Ako neko sumnja u svoje sposobnosti to je jedina prilika da odustane i vrati nazad, ali takvih je sve manje, jer danas se svako online informiše i zna kakav je izazov proći Nevidio i šta ga u njemu očekuje. Posle toga dolazi se do stijene visoke 6 metara sa koje se skače u duboki bazen. Nailazi se na jake bukove, a na nekim mjestima je potrebno plivati i roniti. U dobrom dijelu kanjona nije moguće vidjeti nebo iznad sebe, već samo vertikalne sive stijene.

Malo, po malo potrebno je skakati niz kaskade, kliziti niz stijene, skakutati sa kamena na kamen ili gazi kroz hladnu vodu koja je nekada duboka do struka, a ponegdje samo do koljena. Na jednom mjestu potrebno je i zaroniti nekoliko metara i tako proći kroz tunel stijene. Onda se nailazi na stijenu visoku 11 metara sa koje je potrebno skočiti u Komarnicu. E to je vrhunski izazov i doživljaj. Ko se ipak ne usudi na ovaj poduhvat, ima opciju spuštanja užadima malo daljim putem. Posle višečasovne avanture dođe i kraj ovom izazovu. Kada se izađe iz kanjona, sa strane markirana staza vodi uzbrdo do početne tačke na kojoj su parkirana vozila, kojima se došlo.

Kanjoning kroz Nevidio je bez dileme jedna od najekstremnijih i najuzbudljivijih rekreacija. To je avantura za pamćenje i prepričavanje. Ukoliko želite da rezervišete termin za ovu avanturu, posetite stranicu za kanjoning aranžman kroz kanjon Nevidio.

Ne propustite još nevjerojatnih tekstova koje morate pročitati:

  1. Planina i Nacionalni park Durmitor
  2. Nacionalni Park Sutjeska
  3. Planina Zelengora i Njena Jezera
  4. Orlovačko jezero na Zelengori
  5. Jugovo jezero na Zelengori
  6. Kladopoljsko jezero na Zelengori
  7. Donje i Gornje Bare - jezera na Zelengori
  8. Reka Tara i kanjon reke Tare
  9. Planina Maglić u Bosni i Hercegovini
  10. Prašuma Perućica u Bosni i Hercegovini
  11. Trnovačko Jezero u Obliku Srca
  12. Most na Đurđevica Tari
  13. Vodopad Skakavac u Prašumi Perućica

highlander caption

NACIONALNI PARK SUTJESKA
Nacionalni Park Sutjeska

Nacionalni park Sutjeska je najočuvaniji prirodni dragulj Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Čine ga dijelovi planine Maglić, visoravan Vučevo, planine Volujak, Bioč, Zelengora, Lelija, zatim Perućica - jedna od četiri poslednje preostale evropske prašume, devet planinskih jezera i čak 17 rijeka i potoka. U njemu je i naselje Tjentište u kome je podignut i memorijalni kompleks „Dolina heroja“, spomenik i kosturnica palim borcima „Bitka na Sutjesci“ i spomen-muzej posvećen poginulim partizanima u Drugom svjetskom ratu.

Kanjon Tare
Rijeka Tara i kanjon rijeke Tare u Crnoj Gori - naša "suza Evrope"

Rijeka Tara protiče kroz dvije države Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Nastaje ispod planine Komovi južno od Kolašina u Crnoj Gori i sa svoja 144 kilometra najduža je crnogorska rijeka. Poslednja trećinja rijeke Tare protiče i kroz Republiku Srpsku (BIH) i predstavlja prirodnu granicu između dvije države što je ujedno čini i međunarodnom rijekom.

Nacionalni park Durmitor
Planina i Nacionalni Park „Durmitor“

Kad bi se tražila kakva savršena planina, teško bi se mogla naći bolja od - Durmitora. Ovaj crnogorski grdosija ima sve: nebeske vrhove, prostrane visoravni, ledničke doline, biserna jezera, razgranate šume, ispašom bogate livade i pašnjake. Ne nedostaje mu ni krševa, ni kamenja ni stijenja. Obiluje i rijekama, čak i kanjonima, a svuda su mu se „posakrivale" brojne jame i pećine i raznovrsne ljekovite biljke. I svega toga nema tek po koji primjerak da se vidi, već je svega toga u izobilju.

VRHOVI VRIJEDNI ŽIVLJENJA
VRHOVI VRIJEDNI ŽIVLJENJA

Ljudi imaju čudnu potrebu da u životu teže dostizanju nekih egzistencijalnih vrhova, koji postaju mnogo vrijedniji od samog života